OPG Novak

OPG Novak Eko poljoprivredno gospodarstvo OPG Novak bavi se uzgojem i prodajom ekološkog (organskog, bio) voća i povrća na području Zagreba.

06/09/2026

Ulazimo u desetu godinu rada prodajnog mjesta na našem OPG-u! 🤩
Baš je gušt družiti se s vama ovdje! 🫶🏻

Radno vrijeme prodajnog mjesta na OPG-u je:
SRIJEDA 9:00 - 17:00
SUBOTA 8:00 - 14:00

A lokacija:
https://maps.app.goo.gl/FZR9x2ZgEwAWUkfj8

Da vas ne iznenadi sutra ujutro... 😬Inače, za one koji ne vole kružiti, moguće je proći po "pruzi" (iza vrtića) od Žigul...
28/08/2026

Da vas ne iznenadi sutra ujutro... 😬

Inače, za one koji ne vole kružiti, moguće je proći po "pruzi" (iza vrtića) od Žigulića do Gajanta. 👍🏽

Za one koji ne vole poljske putove, obilazni pravac. 🙂

Tko to dobrovoljno obavlja prljavi posao za industriju koja eksploatira radnike, okoliš i ljudsko zdravlje? (7/7) 🧐Preth...
25/08/2026

Tko to dobrovoljno obavlja prljavi posao za industriju koja eksploatira radnike, okoliš i ljudsko zdravlje? (7/7) 🧐

Prethodni mučni nastavci ovog serijala donijeli su priče o otvaranju vatre na poljoprivredne radnike u Grčkoj, rušenju improviziranih straćara španjolskih radnika te ruci Satnama Singha u talijanskoj kašeti za povrće. Sada je konačno došlo vrijeme da odgovorimo na pitanje iz naslova i prokažemo tog zlikovca koji disciplinirano brani ovaj nakaradni i bolesni robovlasnički sustav na poljima Mediterana. Da, sustav. Jer se ne radi o izoliranim incidentima.

On će takav sustav izdašno financirati i nagrađivati. On će uvjeriti hrvatskog građanina da je kupovina te jeftine robe trijumf njegove potrošačke inteligencije, a ne sudjelovanje u eksploataciji. Neće prenositi istinu. On će slaviti slobodno tržište te naprednu zapadnu tehnologiju i pamet. Dat će sve od sebe da prikaže hrvatskog poljoprivrednika kao nesposobnog, nezainteresiranog i nazadnog kmečavca koji parazitira na novcu poreznih obveznika i živi u prošlom stoljeću. Uložit će vrijeme i trud iz svoje udobne fotelje da piše i komentira članke o skupoći i nekonkurentnosti domaće proizvodnje. S prijezirom će baciti proizvod na klupi uz slavodobitni komentar kako „ima u trgovačkom centru jeftinije“.

Tko je on? Je li beskrupulozni moćnik potpuno svjestan ljudske bijede u sustavu koji proizvodi jeftinu hranu? Je li lijeni konformist koji će zabiti glavu u pijesak i žmiriti pred činjenicom da netko drugi svojim ljudskim dostojanstvom plaća razliku u cijeni na njegovom tanjuru? Ili je naprosto korisni idiot sustava koji sam sebi zvuči jako pametno dok iz fotelje blebeće o nečemu o čemu pojma nema? Ili pomalo od svo troje?

Ima li prostora za napredak u domaćoj poljoprivredi? Ima, ogromnog. Ali draže bi mi bilo da svaki pojedini hrvatski poljoprivrednik propadne nego da opstane pod cijenu sudjelovanja u ovom dehumanizirajućem sustavu modernog ropstva. Jer netko uvijek mora platiti cijenu.

Tko to dobrovoljno obavlja prljavi posao za industriju koja eksploatira radnike, okoliš i ljudsko zdravlje? (6/7) 🧐U pre...
24/08/2026

Tko to dobrovoljno obavlja prljavi posao za industriju koja eksploatira radnike, okoliš i ljudsko zdravlje? (6/7) 🧐

U prethodna tri nastavka dotaknula sam se modernog ropstva na europskim poljima Mediterana. Prikazala sam samo dio slike kako je plaćena razlika u cijeni za „jeftinu“ hranu koja dolazi na europske police, a trećih zemalja se nisam doticala. Reći ću samo da su radnici u Europi barem punoljetni.

Izrabljivanje, jasno, nije jedini način da se postigne niža cijena. Za konkurentnost je važno i sve ono – ulaganja u tehnologiju, logistiku, povezivanje, bolje usmjeravanje potpora. Međutim, takvo ulaganje u produktivnost može spustiti konačnu cijenu samo do određene granice.

Sjećate se podatka o rastu plaća na našem OPG-u? Evo novi podatak – u ukupnoj strukturi naših troškova, trošak rada zauzima oko 70%. Proizvodnja konzumnog voća i povrća uglavnom jest radno intenzivna i logički se nameće kao prostor za uštedu. Samo, do koje mjere i pod koju cijenu?

Postoji mala skupina ljudi koja je doista u riziku od gladi i mora birati između plaćanja jeftine hrane ili nikakve. Postoji i mala skupina velikih ljudi koja barem intuitivno razumije sve ovo i svojim novcem podržava održivu proizvodnju. Ali postoji i činjenica da ovaj sustav ne bi postojao da nije održavan na svim razinama.

Ako tržište traži što jeftinije, onda će otići u najjeftiniji od tisuću jeftinih trgovačkih lanaca i tamo kupiti najjeftiniju robu. Trgovački lanci će vršiti pritisak na otkupljivače a otkupljivači na proizvođače, jer svi akteri opskrbnog lanca moraju pristojno živjeti od svog rada, zar ne? Na dnu hranidbenog lanca, čitav teret tog golemog sustava past će na leđa radnika.

Još je gore kad se takva roba masovno prepakirava i na tržnicama prodaje pod domaće po cijenama koje pune novinske stupce. A pune ih i pokušaji postizanja domaće „konkurentnosti“ kao nedavni slučaj s plantaže borovnica kod Čazme.

Sutra u zadnjem nastavku ovog serijala konačno prokazujem tog zlikovca iz naslova.

Tko to dobrovoljno obavlja prljavi posao za industriju koja eksploatira radnike, okoliš i ljudsko zdravlje? (5/7) 🧐U pro...
23/08/2026

Tko to dobrovoljno obavlja prljavi posao za industriju koja eksploatira radnike, okoliš i ljudsko zdravlje? (5/7) 🧐

U prošlim nastavcima vidjeli smo kako „konkurentna“ poljoprivreda počiva na modernom ropstvu ne u tamo nekom Bangladešu nego u Europskoj uniji. Ali to još nije sve…

Profit u agrobiznisu nanjušila je ni više ni manje nego talijanska mafija. Da, prava talijanska mafija. Šesto izvješće o izrabljivanju rada i kaporalatu koje su zajednički objavili zaklada Osservatorio Placido Rizzotto, sindikat FLAI-CGIL i centar L'Altro Diritto pokazuje da je kaporalat s nerazvijenog juga Italije metastazirao i na bogati sjever te da je sustav postao strukturalni dio talijanskog agrobiznisa. Eurispes procjenjuje godišnji promet agromafije u Italiji na preko 24 milijarde eura!

Nikad čuli za kaporale? Nisam ni ja. To su ilegalni posrednici (bolje rečeno trgovci ljudima) koji djeluju između vlasnika plantaža i radnika, najčešće migranata. Gazda naruči broj radnika, kaporal ih dovede i nadzire. Ako dođe inspekcija gazda pere ruke jer je angažirao „agenciju“ za uslugu berbe. Oko 180.000 radnika (uglavnom migranata bez papira) u Italiji radi za mizeriju od koje im kaporal još uzima (jasno, više nego poštene) naknade za sendviče, prijevoz, vodu i spavanje na madracu.

Ako se kojem radniku dogodi da mu stroj smrska noge i odsječe ruku gazda će mu velikodušno ponuditi prijevoz do njegove kuće i ostaviti ga tamo da u miru iskrvari. Odsječena ruka Satnama Singha u ljeto 2024. ostala je u gajbi za povrće.

Pobune li se radnici i zatraže neisplaćene plaće, mogu poslužiti kao vrlo koristan primjer drugima. To se dogodilo četvorici mladih berača jagoda u lipnju ove godine. Njih su kaporali žive zapalili u automobilu na benzinskoj postaji u regiji Kalabrija. Peti je uspio razbiti prozor i pobjeći.

Dvostruke aukcije talijanskih trgovačkih lanaca genijalan su poticaj razvoju konkurentnosti, ali istražite ponešto i sami, meni je već lagano mučno. Novi nastavak serijala sutra u 19…

Tko to dobrovoljno obavlja prljavi posao za industriju koja eksploatira radnike, okoliš i ljudsko zdravlje? (4/7) 🧐Treći...
22/08/2026

Tko to dobrovoljno obavlja prljavi posao za industriju koja eksploatira radnike, okoliš i ljudsko zdravlje? (4/7) 🧐

Treći nastavak donio je rješenje za jagodare, a četvrti će pokazati povrćarima kako se postiže konkurentnost.

Ovaj put je mjesto radnje tvorevina koja se vidi iz svemira – „Plastično more“ od preko 40.000 ha plastenika u španjolskoj regiji Almeria koja izbacuje 3 milijuna tona povrća godišnje na europske police.

Rano je jutro, početak radnog dana, a stotine ilegalnih migranata stoje na prašnjavim cestama. Među njima prolaze vlasnici plantaža u bijelim kombijima i upiru prstom: „Ti, ti i ti, ulazite!“.

Oni koji ne uđu, vraćaju se u svoje „chabole“ sagrađene od paleta, kartona i otpadne folije. Moram li napominjati da ovdje nema tekuće vode, struje ni kanalizacije? To nisu uvjeti za život, zaključila je španjolska vlada pa je u siječnju 2023. godine uz potpunu opsadu nasilno evakuirala i bagerima sravnila sa zemljom jedno od najvećih migrantskih naselja "El Walili“, ostavivši preko 450 radnika na cesti.

E ali oni koji uđu, to su pravi sretnici. Dobivaju priliku da rade za 4-5 eura po satu. Cijena pitke vode odbit će se od zarade. Kako temperature ljeti prelaze 50 °C na radnom mjestu, potrebno je napraviti dobru kalkulaciju koliko je vode isplativo popiti. Neki se preračunaju pa završe s toplinskim udarom. Prskanje toksičnim pesticidima u natikačama i kratkim majicama je standard. Sretnici će dobiti priliku da unajme i pristojno mjesto za život – kontejnere koje će podijeliti s desetak ostalih radnika. Ako ste još k tome žena pa nadzornik odluči noću posjetiti vaš kontejner, imat ćete izvrsnu priliku za produljenje ugovora.

I ne, ovo nisu izolirani incidenti. Procjena iz 2026. kaže da je 70-80% radnika ovdje nedokumentirano. Izvješće Ethical Consumera iz 2023. citira istraživanje financirano od španjolske vlade koje kaže: „Čudo španjolskog izvoza hrane ne bi postojalo bez izrabljivanja radne snage.“

Mislite da ne može gore? Čitamo se sutra u 19.

Tko to dobrovoljno obavlja prljavi posao za industriju koja eksploatira radnike, okoliš i ljudsko zdravlje? (3/7) 🧐U dru...
21/08/2026

Tko to dobrovoljno obavlja prljavi posao za industriju koja eksploatira radnike, okoliš i ljudsko zdravlje? (3/7) 🧐

U drugom nastavku dotaknula sam se abnormalno niske cijene jagoda koja me potaknula na istraživanje, a treći donosi konačno rješenje. Ono što „nesposobni i neproduktivni“ hrvatski jagodari do današnjeg dana nikako da shvate - sve što im treba da bi bili konkurentni jesu duge cijevi. Da, dobro ste pročitali. Duge cijevi.

Vrijeme radnje je travanj 2013. a mjesto radnje regija Manolada, grčka „prijestolnica jagoda“. Priča ide ovako.

Oko 200 radnika iz Bangladeša tjednima je radilo po 12 sati dnevno u berbi jagoda pod nadzorom naoružanih stražara. I da, opet ste dobro pročitali, naoružani stražari. Ne u Sjevernoj Koreji. U EU. Kad su poslodavci odbili isplatiti višemjesečne zaostale plaće (izdašne dnevnice od dvadesetak eura), radnici su stupili u miran štrajk. Trojica nadzornika na plantaži otvorili su vatru iz lovačkih pušaka i ranili 30 radnika.

Sramotu grčkog pravosuđa koje je oslobodilo vlasnika plantaže i jednog poslovođu svih optužbi a drugoj dvojici dalo simbolične kazne ispravila je presuda Europskog suda za ljudska prava iz ožujka 2017. godine. Koliko se takvo nešto uopće može ispraviti.

Zasigurno se nešto promijenilo do danas, mislila sam i ja. Kad ono…

U srpnju 2021. konzorcij stručnjaka predvođen Rights Labom Sveučilišta u Nottinghamu satelitskom tehnologijom iz svemira locirao je 50 ilegalnih radničkih naselja u poljima jagoda u južnoj Grčkoj. Snimali su improvizirane kampove od plastike i kartona kako bi znali gdje poslati inspekcije jer je eksploatacija ostala masovna. Izvješće Oxfama iz 2024. godine potvrdilo je da su radnici na poljima voća i povrća redovito plaćeni ispod zakonskog minimalca, žive u prenapučenim slamovima bez tekuće vode i izloženi su toksičnim pesticidima. Zabilježeni su i slučajevi smrti radnika zbog rada na temperaturama od 44 °C.

Je li ovo izolirani slučaj? Pročitajte sutra.

Tko to dobrovoljno obavlja prljavi posao za industriju koja eksploatira radnike, okoliš i ljudsko zdravlje? (2/7) 🧐U dru...
20/08/2026

Tko to dobrovoljno obavlja prljavi posao za industriju koja eksploatira radnike, okoliš i ljudsko zdravlje? (2/7) 🧐

U drugom nastavku serijala potaknutog agresivnim huškanjem na „nesposobnog i nezainteresiranog“ domaćeg poljoprivrednika-parazita donosim tijek misli koji je odredio smjer mog istraživanja.

O drugim poljoprivrednim sektorima ne znam puno, ali o sektoru povrćarstva ipak mogu govoriti kao netko tko u ovom bazenu nekako uspijeva grlom iznad vode plivati posljednjih desetak godina. Uz malu ogradu da se bavimo ekološkim povrtlarstvom, ipak je iskustvo već stvorilo neku intuiciju pa po kratkom postupku možemo posumnjati koja priča drži, a koja ne drži vodu.

A priča koja nikako ne drži vodu jest cijena jagode od 1,29 Eura po mjerici od 500g 20. travnja ove godine u jednom trgovačkom lancu. Nema teoretske šanse. Pa nas skoro toliko košta samo berba, pakiranje, logistika te PDV. Možda ako ukrademo jagode na tuđem polju. Ili da plaćamo radnike upola manje, ganjamo ih dugim cijevima, odbijemo im trošak smještaja u kartonskim kutijama na polju od plaće i zapalimo ih u autu kad traže isplatu plaća.

Zapravo, istraživala sam u čemu su ti određeni strani poljoprivrednici TOLIKO sposobiniji i bolji od nas – pa da možda nešto i naučimo.

Krenula sam od našeg OPG-a. U desetogodišnjem rzdoblju cijene proizvoda porasle su za visokih 76%. U istom periodu neto satnica radnika porasla je za 249% (uopće ne računajući novozaposlene rukovoditelje). Da, dobro ste pročitali. Ono što je značajno za nas je i porast cijena energije (oko 500%). I drugo je raslo ali ne zauzima značajan udio u našim troškovima. Istovremeno smo provodili ogromne investicije i povlačili sredstva za djelomično sufinanciranje a za drugi dio dizali kredite te podizali produktivnost. Tako smo kompenzirali ovaj ogroman rast plaća ipak puno manjim rastom cijene proizvoda.

Konkuretni jesmo, ali takvim cijenama možemo konkurirati samo u drugom svemiru. A koji je to svemir pročitajte sutra u 19! 👍🏽

19/08/2026

Tko to dobrovoljno obavlja prljavi posao za industriju koja eksploatira radnike, okoliš i ljudsko zdravlje? (1/7) 🧐

Video prikazuje kako ovih dana provodim većinu svog vremena, a ovaj tekst je slika onoga što se odvija u mojim mislima. Neven kaže da više ne zna kako bi ušao u kuhinju da me ne prepadne – toliko sam valjda duboko u svom unutrašnjem svijetu. 🙈

Povrće je u punom rodu i intenzivno spremamo zimnicu, a u pauzi malo škicnem što ima u bespućima interneta. Možda se moj algoritam podesio na tu temu, ali gotovo svaki dan mi iskoči više članaka sa stotinama komentara na temu cijena hrane, samo(ne)dostatnosti i nekonkurentnosti domaće proizvodnje, bacanja i zaoravanja proizvoda…

Inspiraciju za ovaj serijal pronašla sam u članku jednog medija koji promovira ekstremnu klasično-liberalnu ideologiju koja se oštro protivi državnom intervencionizmu i zagovara principe potpuno slobodnog tržišta. Iako ima nekoliko potencijalno korisnih (već poznatih) ideja koje tekst zagovara, nije vrijedan spomena jer je uglavnom u raskoraku s realnošću. No, ono što me potaknulo na istraživanje jest agresivno huškanje na hrvatskog poljoprivrednika koji je „NESPOSOBAN I NEZAINTERESIRAN“ i jedino što zna je „KMEČATI I ČEKATI INTERVENCIJU DRŽAVE“. Taj se narativ vrlo često pojavljuje i u komentarima na objave. 🫤

Iako naš OPG uopće nema i nikada nije imao problema s plasmanom svojih proizvoda, vrlo je konkurentan i zapravo nas se ove teme ne tiču osobno, boli me to jer znam koliko ljubavi, truda i odricanja moji kolege ulažu u svoj rad. A s druge strane, pitam se kome je i zašto u interesu domaćeg seljaka prikazati kao parazita i državnog neprijatelja broj 1, nazadnog i zatucanog nesposobnjakovića koji košta društvo više nego što mu pridonosi?

Tako sam krenula istraživati, a kad me uhvati znatiželja ne stajem. Ostala sam van sebe kad sam shvatila da o toliko tema NIKAD NI U JEDNOM domaćem mediju nisam pročitala ni slovo. Sve što sam otkrila o ovoj temi donosim u serijalu od 7 nastavaka kroz idućih 7 dana. Čitamo se svaki dan u 19!

✴️Podsjećamo! ✴️Ovaj tjedan iznimno štand na OPG-u radi DANAS (petak) od 9 do 17, a sutra (Blagdan Uznesenja BDM) štand ...
14/08/2026

✴️Podsjećamo! ✴️
Ovaj tjedan iznimno štand na OPG-u radi DANAS (petak) od 9 do 17, a sutra (Blagdan Uznesenja BDM) štand neće raditi.
🙂

Address

Miroševečka Cesta
Zagreb
10000

Opening Hours

Wednesday 09:00 - 17:00
Saturday 08:00 - 14:00

Telephone

+385953915529

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when OPG Novak posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Share